Knjiga se bavi onime što su po autoru sudbinski vidovi SFRJ. Za razliku od današnje ideološke hegemonije, nacionalizmi to za autora dugo nisu bili, a kada su to postali, bilo je to zbog klasnih nužnosti; ova se knjiga ne bavi nacionalnim sukobima. A ne bavi se ni vanjskim odnosima SFRJ i Titovim drugim velikim otkrićem, Pokretom nesvrstanih. Niti, s druge strane, snažnim pritiscima kojima je SFRJ bila izložena, naročito od strane SSSR-a.
Predgovor drugom izdanju:
«Pišem ovaj mali predgovor jer se nakon jedva mjesec dana prvo štampanje ove knjige od 600 primjeraka uglavnom iscrplo, te treba prići drugome. Čudesno! rekao bih, kad bi to moji čitaoci shvatili historijsko-materijalistički, naime kao nešto sasvim nenadano prema dotadašnjim očekivanjima. Istina, knjiga se prema propozicijama Fondacije Rosa Luxemburg dijeli besplatno, ali su čitaoci uglavnom sami tražili slanje primjeraka. Čini mi se dakle da postoji određena, sigurno razmjerno mala ali ne beznačajna, potreba za knjigom kakva bi ova mogla biti – naime za djelo koje se sustavno želi baviti glavnim jakostima i slabostima socijalističke Jugoslavije. Kako njene jakosti – elementi komunizma u zdravstvu, odgoju, ideologiji, pa u određenoj mjeri i u raspodjeli dobara kao što su napr. stanovi – tako i njene slabosti – da nije pošla dalje tim putem nakon prvog dvadesetljeća nego u oligarhijske rivalitete među federalnim republikama i sve veću ovisnost o međunarodnom kapitalizmu – pomažu nam shvatiti što danas ne treba dijeliti u vladajućoj praksi i ideologiji (skoro sve), i s kojim spoznajama joj se možemo suprotstaviti.
Je li ova knjiga podesna za takvu ulogu? Na to mogu odgovoriti samo čitaoci. Autor može reći da sigurno nije potpuno, i da je neugodno svjestan ne samo što je sve nužno izostavio nego i da bi kompozicija mogla biti linearnija umjesto spiralne, pa onda valjda i ekonomičnija – if there were world enough and time, kako reče pjesnik, da sam imao više svijeta i vremena. Ali svakako je onda na autoru i izdavaču da bar gledaju knjigu u drugom naletu što ljepše prezentirati. Tu je prvo ispravak brojnih sitnih grešaka, a onda i jedne znatne koja se desila u tehničkom prelomu konačne sheme ‹PLEBEJSKI AKTANTSKI SUSTAV SFRJ› na staroj strani 394, gdje je bilo došlo do zamjene mjesta za pozitivne i negativne karakteristike Partije (SKJ); usto je čitanje članka Rehmanna dovelo do preciznije formulacije na staroj strani 151. Drugo i možda važnije jest dodavanje većeg broja fotografija istaknutih lica koje se u knjizi spominju.
Između 1. i 2. izdanja zbile su se prezentacije knjige u Ljubljani 30.4., kao tematski uvod Prvomajskoj školi Inštituta za delavske študije, i u Beogradu 1.5., na Sociološkom institutu Filozofskog fakulteta, a takođe i prezentacija te dijeljenje pomoću zagrebačkog tjednika Novosti. Zahvaljujem organizatorima i diskutantima: Aneju Korsiki, Borisu Budenu, Krunoslavu Stojakoviću, Marku Kržanu, Srećku Puligu, te profesorima Mladenu Laziću i Alparu Lošoncu. Mnogo sam od diskusija shvatio, a kako se pohvale najlakše pamte, bilo bi mi veoma drago da je imala pravo moja uvažena prijateljica Svetlana Slapšak kad je rekla da ‹knjiga nije dosadna›!»
Darko R. Suvin, naučni radnik, kritičar, pjesnik, rođen je u Zagrebu, Jugoslavija. Studirao je na univerzitetima u Zagrebu, Bristolu, Sorbonni i Yale-u. Sada je Professor Emeritus Univerziteta McGill i član Kanadske Akademije (Royal Society of Canada).
