Publications

  • Description
  • About Author

Kartografija otpora: Zagreb 1941-1945 je urednička knjiga koja sadrži devet priloga koji se bave različitim aspektima antifašističkog otpora u Zagrebu tijekom Drugog svjetskog rata. Knjigu su uredili Josip Jagić i Marko Kostanić. Autori su Karlo Držaić – Dijalektika otpora: nepokoreni grad i grobnica komunista; Saša Vejzagić – Redefiniranje otpora u kontekstu policijskog grada – zagrebački antifašistički pokret, 1942-1943; Josip Jagić – “A mi u ovome kavezu muku mučimo…” Narodnooslobodilački pokret u Zagrebu od kraja 1943. do ožujka 1945. godine; Krešimir Zovak – Narodna pravda; Barbara Blasin – “Majke, žene, sestre! Dvanaesti čas već kuca”, Djelovanje AFŽ-a u Zagrebu 1941-1945.; Ana Lovreković – “Ti ne smiješ pasti”, Žene i zagrebačka partijska organizacija od 1941. do 1945.; Petra Šarin – Ilegalne partijske tehnike i pokret otpora u Zagrebu 1941.-1945.; Stefan Treskanica – Narodna pomoć kao indeks zagrebačkog pokreta otpora (1941.-1945.); Goran Korov – Rad KPJ u Zagrebu od 1931. do 1941. godine.

Recenzenti knjige:

“Kartografija otpora moćan je kolektivni prodor u tvrđavu revizionizma i slijepe pjege suvremene historiografije, osobito kada je riječ o socijalnoj i ženskoj povijesti antifašističkog Zagreba. Knjiga izgrađuje temelje novog epistemološkog i metodološkog rastera historijske mape „Nepokorenog grada“. Kroz niz fokusiranih tematskih cjelina, vješto argumentiranih i bogato ilustriranih uzbudljivim fragmentima arhivske i memoarske građe, autorice i autori suvereno vladaju i najizazovnijim temama suvremene historiografije. I dok čitateljima nastoje približiti živopisna lica otpora i svakodnevice okupiranog Zagreba, autorice i autori inzistiraju na analizi klasne, rodne i organizacijske strukture NOP-a, kao i rekonstrukciji unutarpartijskih sukoba. Svojim vjerodostojnim, višeslojnim i uzbudljivim tumačenjem ključnih epizoda suvremene povijesti grada Zagreba, ova knjiga postaje nezaobilazno zagrebačko štivo, ključna referenca neumornih kartografkinja otpora i inspiracija budućih borbi.”

— dr. sc. Sanja Horvatičić, znanstvena suradnica, Institut za povijest umjetnosti.

“U bitno većoj mjeri nego većina europskih gradova Zagreb može i mora biti ponosan na antifašistički pokret otpora kojeg su njegovi građani vodili tijekom Drugog svjetskog rata. Uz mjesta sjećanja i usmenu(obiteljsku) tradiciju na tu činjenicu od sada će sve zainteresirane podsjećati i ovaj zbornik radova koji fenomenu antifašističke borbe pristupa iz različitih perspektiva. Povjesničarke i povjesničari čiji su radovi u zborniku objavljeni odradili su velik posao od izuzetnog historiografskog i društvenog značaja.”

— dr. sc. Hrvoje Klasić, izvanredni profesor, Odsjek za povijest Filozofski Fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

 

Blasin, Barbara (Zagreb, 1973.) grafička dizajnerica, diplomirala je 2002.(MA) studij dizajna Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Dobitnica je nagrade Hrvatske sekcije AICA -e (International Association of Art Critics) na „Zagrebačkom salonu“ 2008. i 2011. godine. Autorica je i suradnica raznih interdisciplinarnih i istraživačkih projekata sa područja ženske historije. Članica je CŽS-a, MAZ -a, HDD-a, ULUPUH-a… Živi i radi u Zagrebu.

Držaić, Karlo (Varaždin, 1994.) diplomirao je povijest, antropologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te je na istoj instituciji student doktorskog studija moderne i suvremene povijesti. Primarne teme istraživanja su mu povijest radničkih pokreta i promjene socijalističke ideologije na prostoru Hrvatske.

Jagić, Josip (Zagreb, 1987.) završio opću gimnaziju dr. Ivana Kranjčeva u Đurđevcu, diplomirao modernu i suvremenu povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2015. Bavio se istraživanjem struktura partizanskog otpora u Jugoslaviji tijekom Drugog svjetskog rata. Od2019. godine radi u fondaciji Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe kao projektni menadžer i politički analitičar.

Korov, Goran (Našice, 1988.) opću gimnaziju završio u Donjem Miholjcu, a u Zagrebu Filozofski fakultet, preddiplomski i diplomski studij povijesti. Doktorand je na studiju moderne i suvremene hrvatske i svjetske povijesti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bavi se temama vezanima uz ulogu Jugoslavije u Pokretu nesvrstanih te suvremenu povijest Balkana s naglaskom na razdoblje od 1918.godine do danas. Autor je nekoliko znanstvenih i stručnih članaka te sudionik brojnih znanstvenih skupova i konferencija.

Lovreković, Ana (Sisak, 1987.) je diplomirala povijest te muzeologiju i upravljanje baštinom na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kroz godine je sudjelovala u više istraživačkih projekata koji se bave poviješću organiziranja žena na jugoslavenskom prostoru. Članica je feminističkog kolektiva fAKTIV.

Šarin, Petra (Zagreb, 1992.) je povjesničarka umjetnosti, kustosica i istraživačica, koja pri lisabonskom Fakultetu društvenih i humanističkih znanosti izrađuje doktorsku disertaciju o prikazima radnica u kontekstu hrvatske i portugalske umjetnosti sredinom XX. stoljeća. Stalna je suradnica portala Vizkultura, pri kojemu 2021. vodi dvomjesečni autorski obrazovni program Kako misliti urbanizam i javni prostor?. Područja njezina interesa su teorija umjetnosti, feministička kritika povijesti umjetnosti i društveno angažirane (umjetničke) prakse.

Treskanica, Stefan (Karlovac, 1989.), surađivao u Zarezu, Gordoganu, RAD.-u, studentskim časopisima Čemu, Pro tempore, Slobodni filozofski. U sklopu Kartografije otpora publicirao „Narodnu pomoć kaoindeks zagrebačkog pokreta otpora (1941.–45.)“. U Sklopu ISHA-e Zagreb suorganizirao ili sudjelovao u nizu seminara/konferencija 2008.–2012., 2012.–2014.

Vejzagić, Saša (Doboj, 1987.) završio je preddiplomski (2008.) i diplomski studij (2011.) povijesti na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli,diplomski studij srednjoeuropske povijesti na Srednjoeuropskom sveučilištu (CEU ) u Budimpešti (2013.) te poslijediplomski doktorski studij na Europskom sveučilišnom institutu (EUI) u Firenci (2021.) obranivši disertaciju The Rise of a Business Class — Managerial Elites in Yugoslavia, 1963–1978. Od 2016. godine vanjski je suradnik Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS) gdje trenutno sudjeluje u projektu „Mikrostrukture u socijalizmu“. Od 2020. godine suradnik je na projektu „Kartografija otpora“. U središtu njegova interesa su ekonomska, poslovna, politička, radnička i društvena povijest 20. stoljeća s naglaskom na jugoslavenski socijalizam.

Zovak, Krešimir (Županja, 1989.) završio je preddiplomski studij povijesti i etnologije i kulturne antropologije te diplomski studij povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radio je kao izvršni urednik, autor i prevoditelj u hrvatskom izdanju časopisa Le Monde diplomatique. Pisao je za različite hrvatske i regionalne medije kao što su Bilten, Zarez, Novosti, Slobodni filozofski, Mašina itd. Trenutno radi kao učitelj povijesti u osnovnoj školi u Zagrebu te kao koordinator programa u Centru za radničke studije. Glavni istraživački interes mu je povijest jugoslavenskog samoupravnog socijalizma. O toj je temi objavio radove u časopisima 3k: kapital, klasa, kritika i Das Argument.